2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2023. Međunarodnom godinom prosa^[1] te Međunarodnom godinom dijaloga kao jamstva mira.^[2] Europska komisija proglasila ju je Europskom godinom vještina.^[3]

• 1. siječnja
  • Hrvatska zamjenjuje kunu eurom i postaje članica Eurozone te ulazi u Schengenski prostor.
  • Napadi na policajce, vatrogasce i građane i palež u Berlinu, Frankfurtu i Zürichu. U Berlinu ozlijeđeno osamnaestero službenika i uhićeno stotinjak izgrednika, većinom stranoga podrijetla.^[4]
• 5. siječnja
  • U kripti Bazilike sv. Petra u Rimu pokopan je papa Benedikt XVI.
  • U hrvatskim kinima prikazan prvi hrvatski 3D animirani igrani film, Cvrčak i mravica.
• 20. siječnja – Prosvjedi u Lyonu, Bordeauxu i inim francuskim gradovima protiv mirovinske reforme vlade Emmanuela Macrona.
• 25. siječnja – Christopher John Hipkins preuzeo dužnost 41. predsjednika vlade Novoga Zelanda.
• 26. siječnja – Devetero Palestinaca ubijeno u raciji izraelske vojske u izbjegličkomu kampu u Jeninu, u napadu na skupinu Islamski džihad.^[5]
• 27. siječnja
  • U Dicmu pronađeni ostatci Trajanova carskoga spomenika.^[6]
  • Sjedinjene Američke Države i Europska unija objavile sporazum o ubrzanju i poboljšanju korištenja umjetne inteligencije.^[7]
  • U terorističkomu napadu na sinagogu u Istočnom Jeruzalemu poginulo sedmero ljudi.^[5]
  • Philip Chen Chien-jen imenovan predsjednikom tajvanske vlade.^[8]
  • U oružanomu napada na azerbajdžansko veleposlanstvo u Teheranu poginula jedna osoba.
• 28. siječnja – Petr Pavel izabran za češkoga predsjednika.
• 30. siječnja – U samoubilačkomu napadu pakistanskih talibana na džamiju u Peshawaru poginula najmanje 61 osoba.
• 31. siječnja – Ivan Štironja imenovan porečko-pulskim biskupom.^[9]

• 5. veljače – Tisuće Nizozemaca Prosvjedovalo u Amsterdamu protiv uvođenja tzv. digitalnoga eura.^[10]
• 6. veljače – Razorni potresi u Turskoj i Siriji ostavili najmanje 20 000 mrtvih i oko 75 000 ozlijeđenih.^[11]
• 7. veljače – U Banjoj Luci utemeljen ogranak Matice hrvatske.^[12]
• 10. veljače – U namještenom suđenju matagalpski biskup Rolando Álvarez osuđen na 26 godina i 4 mjeseca zatvora kao »izdajnik domovine« i »podrivatelj nacionalnoga integriteta«.^[13]
• 11. veljače – Riječka grupa Let 3 pobijedila je na Dori i izborila nastup na Eurosongu u Liverpoolu. Njihova pobjeda izazvala je podjele, ali i euforiju oko Eurosonga u cijeloj Hrvatskoj kakva nije viđena godinama.
• 13. veljače
  • Nikos Christodoulides izabran za ciparskoga predsjednika.
  • Goranski medun dobio oznaku izvornosti Europske komisije.^[14]
• 15. veljače – Studenti Prištinskoga sveučilišta prosvjedovali protiv osnivanja Zajednice srpskih općina.
• 16. veljače – Potres na Krku magnitude 4,8.
• 17. veljače – U Pleternici je otvoren Muzej bećarca.
• 18. veljače – Prosvjedi Kanađana u Ottawi za opoziv predsjednika vlade Justina Trudeaua.

• 8. ožujka – Dalmatinska janjetina dobila oznaku zemljopisnoga podrijetla Europske komisije.
• 11. ožujka – Protuvladini i proturatni prosvjedi u Pragu.^[15]
• 16. ožujka – Francuski predsjednik Emmanuel Macron aktivirao članak 49.3 Ustava koji omogućava proglašavanje zakona bez glasovanja. U više francuskih gradova izbili prosvjedi.
• 28. ožujka – Zlatko Dalić vodi hrvatsku nogometnu reprezentaciju po 72. put u kvalifikacijskoj utakmici za Euro 2024. pobjedom od 2:0 protiv domaćina susreta Turske, čime se izjednačuje s Miroslavom Ćirom Blaževićem po broju utakmica na klupi Vatrenih.

• 15. travnja – Papa Franjo prihvatio odreknuće kardinala Josipa Bozanića od službe nadbiskupa zagrebačkoga.^[16]
• 17. do 23. travnja – U Areni Zagreb održano je Europsko prvenstvo u hrvanju.
• 21. travnja – Juniori splitskoga Hajduka pobjedom nad Milanom u Genevi plasirali su se u finale UEFA Lige mladih, što je jedan od najvećih uspjeha hrvatskoga juniorskoga klupskog nogometa.^[17]
• 23. travnja – Islamski fundamentalisti napali katoličku školu u Nazaretu.^[18]

WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Bula imenovanja msgr. Dražena Kutleše zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom

• 28. do 30. travnja – Papa Franjo u 41. apostolskom pohodu posjetio Mađarsku.
• 29. travnja – Dražen Kutleša preuzeo u Bogoslužnomu prostoru bl. Alojzija Stepinca službu nadbiskupa zagrebačkoga.^[19]

• 3. svibnja – U pucnjavi u osnovnoj školi u gradskoj četvrti Vračar, u Beogradu, smrtno stradalo devetero djece i jedna odrasla osoba.^[20]
• 5. svibnja – Pucnjava u Mladenovcu. Smrtno stradalo osmero ljudi, a četrnaestero ih je ranjeno. Ovo je drugo masovno ubojstvo u Srbiji u tri dana.
• 17. svibnja – Fulanski islamisti ubili 42 kršćana i spalili desetke kuća u nigerijskomu Manguu.^[21]
• 19. svibnja – Na Zapadnoj obali u Splitu otkrivene ploče u čast hrvatskih paraolimpijaca posvećene Antoniji Balek, Anđeli Mužinić, Ivanu Mikuliću i Dini Sinovčiću, osvajačima odličja na Paraolimpijskim igrama.
• 22. svibnja – Newyorški gradonačelnik Eric Adams proglasio 22. svibnja Danom hrvatske baštine (eng. Croatian Heritage Day).^[22]

• 14. lipnja – Hrvatska nogometna reprezentacija pobijedila Nizozemsku nakon produžetaka rezultatom 4:2 (2:2) i ušla u svoje prvo finale Lige nacija, a tek drugo uopće na velikim natjecanjima. Zanimljivo je da je ovo prva utakmica od 1952. u kojoj su dosuđena dva kaznena jedanaesterca protiv Nizozemske, ali i prvi poraz domaće momčadi u Rotterdamu nakon 23 godine.
• 18. lipnja – Hrvatska nogometna reprezentacija osvojila je srebrno odličje u završnici trećega izdanja UEFA Lige nacija. Zlato su boljim izvođenjem jedanaesteraca (5:4) osvojili reprezentativci Španjolske. Ovo je prvo odličje kojeg su "Vatreni" osvojili na nekom UEFA-inom natjecanju.
• 19. lipnja – Papa Franjo objavio apostolsko pismo Sublimitas et miseria homini, o četiristogodišnjici rođenja Blaisea Pascala.^[23]
• 26. lipnja – Afrička svinjska kuga prvi put je otkrivena kod divljih svinja u lipnju 2023 u Hrvatskoj. Hrvatski veterinarski institut potvrdio je afričku svinjsku kugu u uzorcima krvi bolesnih svinja i u uzorcima organa uginulih svinja uzetih s dva objekta na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji.^[24]

• 5. srpnja – Svečano otvoreno treće izdanje šahovskog turnira Croatia Grand Chess Tour održanog u Zagrebu. Ceremoniji otvorenja prisustvovali su hrvatski premijer Andrej Plenković te bivši svjetski šahovski prvak Garry Kasparov. Turnir je trajao do 10. srpnja, a pobjednikom je postao Magnus Carlsen.
• 6. srpnja – Vlada Republike Hrvatske proglasila je maksimirski stadion i Stadion Poljud sportskim građevinama od nacionalnog interesa.
• 7. srpnja – Europska unija postigla dogovor o povećavanju proizvodnih kapaciteta industrije naoružanja.
• 19. srpnja – Zagreb i ostatak kopnene Hrvatske pogodila su olujna nevremena sa jakim vjetrom, najveća oluja koja je Hrvatsku pogodila od sredine 19. stoljeća.

• 1. do 6. kolovoza – Održao se Svjetski dan mladih u Lisabonu, na kojem je bilo 1,5 milijuna hodočasnika zajedno s papom Franjom.
• 6. kolovoza – Poplave u područjima oko rijeka Save, Drave i Mure, nakon olujnog nevremena u Sloveniji.
• 16. kolovoza – Muslimani spalili četiri crkve i napali kršćanske zajednice u pakistanskome Faisalabadu.^[25]
• 25. kolovoza do 10. rujna – Svjetsko prvenstvo u košarci – Filipini, Japan, Indonezija 2023.

• 1. do 4. rujna – Papa Franjo u 43. apostolskom posjetu Mongoliji, u Ulaan Baataru.^[26]
• 3. rujna – Održan je općecrnogorski zbor na Cetinju, na kojemu je mitropolit Antonije proglašen za sveca, smijenjen je mitropolit Mihailo i za novog mitropolita Crnogorske Pravoslavne Crkve izabran je mitropolit Boris.
• 8. rujna – Potres u Maroku magnitude 6,8 – 6,9 pogodio je regiju Marakeš-Safi. Epicentar potresa nalazio se 71,8 km jugozapadno od Marakeša, blizu grada Ighila u gorju Atlas. Poginulo je više od 1300, a ranjeno više od 1800 ljudi.
• 9. i 10. rujna – Više od dvije tisuće hodočasnika sudjelovalo na jubilarnu 300. hodočašću vjernika Grada Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj.^[27]
• 12. rujna – Oluja Daniel bila je najsmrtonosnija sredozemna oluja slična tropskoj ikad zabilježena. Oblikujući se kao sustav niskog tlaka oko 4. rujna 2023., oluja je pogodila Grčku, Bugarsku i Tursku s velikim poplavama, a najveću štetu napravila je u Libiji, pogotovo u gradu Derni, s više od 5000 mrtvih i 7000 ranjenih.
• 13. rujna – Francuski Državni zavod za frekvencije najavio zabranu prodaje pametnih telefona iPhone 12 i iPhone 12 Pro u Francuskoj.^[28]
• 20. rujna
  • Prosvjedi u tridesetak gradova diljem Kanade protiv podučavanja transrodnosti u školama i smanjenja roditeljskih prava pod nazivom „1 Million March 4 Children”, u organizaciji Kamela El-Cheikha.^[29]
  • Švicarski Nationalrat izglasao zakon o zabrani pokrivanja lica na javnim i privatnim mjestima dostupnima široj javnosti, uključujući i nošenje burke.^[30]

• 7. listopada
  • Potresi u Heratu, u Afganistanu, odnijeli više od 1300 života, s više od 1800 ozlijeđenih.
  • Napad Hamasa na Izrael započeo je koordiniranom iznenadnom ofenzivom nekoliko militantnih skupina Palestinaca na izraelske gradove, granične prijelaze u Gazi, susjedne vojne objekte i civilna naselja. To je prvi izravni sukob unutar de jure područja Izraela još od arapsko-izraelskog rata 1948.^[31] Izrael je službeno objavio rat, prvi put od Jomkipurskog rata 1973.

• 15. listopada – Papa Franjo objavio apostolsku pobudnicu C'est la confiance o 150. godišnjici rođenja sv. Male Terezije.^[32]
• 29. listopada – Latinski patrijarh Jeruzalema Pierbattista Pizzaballa posvetio Svetu Zemlju Bezgrešnu Srcu Marijinu.^[33]

• 18. studenoga – U Koloni sjećanja u Vukovaru prigodom Dana sjećanja ma žrtve Domovinskoga rata sudjelovalo 150 tisuća ljudi.^[34]
• 19. studenoga – Javier Milei izabran za argentinskog predsjednika.
• 23. studenoga – Poljičica zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.^[35]

• 3. prosinca – U bombaškome napadu članova Islamske države na svetu misu služenu na Državnome sveučilištu u Mindanau ubijeno je četvero, a ranjeno 72 ljudi.
• 23. do 25. prosinca – U koordiniranim napadima na kršćanske zajednice u pokrajini Plateau u Nigeriji ubijeno najmanje 198, a ranjeno oko 300 ljudi.^[36]

• 1. siječnja
  • Ferdinand Zovko, hrvatski bariton i sveučilišni profesor (* 1943.)
  • Fred White, američki bubnjar i član grupe Earth, Wind & Fire (* 1955.)
• 2. siječnja
  • Ken Block, američki vozač relija (* 1967.)
  • Zvonimir Iveković, hrvatski atletičar (* 1935.)
  • Ivka Dabetić, hrvatska glumica (* 1936.)^[37]
• 3. siječnja
  • Mirko Zelić, hrvatski akademik i znanstvenik (* 1936.)
  • Stjepan Ivanić, hrvatski vojni zapovjednik (* 1944.)
• 5. siječnja – Željko Kućan, hrvatski akademik i biokemičar (* 1934.)
• 6. siječnja – Gianluca Vialli, talijanski nogometaš (* 1964.)
• 7. siječnja – Adam Rich, američki glumac (* 1968.)
• 8. siječnja – Martin Semenčić, hrvatski dizajner zvuka i filmski montažer (* 1980.)
• 10. siječnja
  • Konstantin II., kralj Grčke, posljednji kralj Grčke (* 1940.)
  • Fabijan Lovrić, bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik (* 1953.)
  • Jeff Beck, britanski glazbenik (* 1944.)
• 11. siječnja – Tatjana Patitz, njemački supermodel (* 1966.)
• 12. siječnja – Lisa Marie Presley, američka kantautorica (* 1968.)
• 16. siječnja
  • Gina Lollobrigida, talijanska glumica diva i fotografkinja (* 1927.)
  • Miro Glavurtić, hrvatski slikar, književnik i mistik (* 1932.)
• 18. siječnja – David Crosby, američki glazbenik (* 1941.)
• 22. siječnja – Silvija Luks, hrvatska televizijska novinarka i urednica (* 1944.)
• 27. siječnja
  • Miroslav Martinić, hrvatski novinar (* 1948.)
  • Sanja Zegnal, hrvatska novinarka (* 1965.)
  • Saša Petrović, bosanskohercegovački glumac (* 1962.)
• 28. siječnja – Tom Verlaine, američki glazbenik (* 1949.)
• 29. siječnja – George R. Robertson, američki glumac (* 1933.)
• 30. siječnja – Annie Wersching, američka glumica (* 1977.)

• 3. veljače – Paco Rabanne, modni dizajner (* 1934.)
• 5. veljače – Pervez Mušaraf, pakistanski predsjednik (* 1943.)
• 6. veljače – Christian Atsu, ganski nogometaš (* 1992.) (pronađen 18. veljače)
• 8. veljače – Miroslav Ćiro Blažević, hrvatski nogometni trener i izbornik (* 1935.)
• 10. veljače
  • Jasmin Telalović, bosanskohercegovački i hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac (* 1977.)
  • Hugh Hudson, britanski filmski redatelj (* 1936.)
• 13. veljače
  • José María Gil-Robles, španjolski političar (* 1935.)
  • Leiji Matsumot, japanski crtač strip (* 1938.)
• 14. veljače – Hrvoje Kačić, hrvatski vaterpolist, sveučilišni profesor i odvjetnik (* 1932.)
• 15. veljače – Raquel Welch, američka glumica (* 1940.)
• 17. veljače – Mladen Vidović, bosanskohercegovački glazbenik (* 1962.)
• 18. veljače – David O´Connell, američki biskup (* 1955.)^[38]
• 19. veljače
  • Richard Belzer, američki glumac (* 1944.)
  • Greg Foster, američki atletičar (* 1958.)
  • Richard Belzer, američki glumac (* 1944.)
• 23. veljače – Slim Borgudd, bubnjar grupe ABBA (* 1946.)
• 27. veljače – Ricou Browning, američki glumac, redatelj, producent, scenarist i kaskader (* 1930.)
• 28. veljače – Just Fontaine, francuski nogometaš (* 1933.)

• 2. ožujka
  • Wayne Shorter, američki jazz saksofonista (* 1933.)
  • Steve Mackey, američki basist grupa Britpop i Pulp (* 1966.)
• 3. ožujka – Tom Sizemore, američki glumac (* 1961.)
• 9. ožujka – Robert Blake, američki glumac (* 1933.)
• 12. ožujka – Dick Fosbury, američki atletičar (* 1947.)
• 13. ožujka – Marija Ujević-Galetović, hrvatska kiparica i akademkinja (* 1933.)
• 14. ožujka
  • Luigi Piccatto, talijanski ilustrator stripova (* 1954.)
  • Bobby Caldwell, američki pjevač (* 1951.)
• 15. ožujka – Antun Boris Švaljek, hrvatski slikar i grafičar (* 1951.)
• 17. ožujka
  • Miho Demović, hrvatski muzikolog i skladatelj (* 1934.)^[39]
  • Dubravka Ugrešić, hrvatska književnica, esejistica i prevoditeljica (* 1949.)
  • Lance Reddick, američki glumac (* 1962.)
• 19. ožujka – Petar Nadoveza, hrvatski nogometaš i trener (* 1942.)
• 20. ožujka – Paul Grant, britanski glumac i kaskader (* 1966.)
• 22. ožujka – Veseljko Sulić, hrvatski baletan, koreograf i pedagog (* 1929.)
• 25. ožujka – Žare Batinović, hrvatski redatelj (* 1966.)^[40]
• 28. ožujka – Paul O'Grady, britanski komičar i televizijski voditelj (* 1955.)
• 29. ožujka – Zlatko Madžar, hrvatski glazbeni urednik i novinar (* 1955.)
• 30. ožujka – Budislav Vukas, hrvatski pravnik i sveučilišni profesor (* 1938.)
• 31. ožujka – Smiljka Bencet-Jagarić, hrvatska glumica (* 1934.)

• 3. travnja – Žana Morović Rudić, hrvatska novinarka (* 1971.)^[41]
• 6. travnja – Paul Cattermole, britanski pjevač i glumac (* 1977.)
• 8. travnja – Michael Lerner, američki glumac (* 1941.)
• 9. travnja – Valter Dešpalj, hrvatski violončelist (* 1947.)
• 10. travnja – Lasse Wellander, gitarist grupe ABBA (* 1952.)
• 13. travnja
  • Zvonimir Skender, hrvatski general (* 1939.)
  • Craig Breen, irski vozač rallya (* 1990.)
  • Smiljko Sokol, hrvatski pravnik, sudac i političar (* 1940.)
• 14. travnja – Mark Sheehan, irski glazbenik (* 1976.)
• 17. travnja
  • Josip Duvančić, hrvatski nogometaš i trener (* 1935.)
  • Denis Bižaca, hrvatski glazbenik (* 1963.)
• 19. travnja – Federico Salvatore, talijanski pjevač (* 1959.)
• 20. travnja – Moon Bin, južnokorejski pjevač (* 1998.)
• 25. travnja – Harry Belafonte, američki glumac i pjevač (* 1927.)
• 27. travnja – Jerry Springer, američki voditelj (* 1944.)

• 2. svibnja – Damir Šolman, hrvatski košarkaš (* 1948.)
• 3. svibnja
  • Nikica Valentić, hrvatski političar i pravnik (* 1950.)
  • Jasmin Stavros, hrvatski pjevač (* 1954.)
• 11. svibnja – Barry Newman, američki glumac (* 1930.)
• 14. svibnja – Ante Cetinić, hrvatski glazbenik (* 1948.)
• 15. svibnja – Valentin Pozaić, hrvatski biskup (* 1945.)
• 18. svibnja
  • Helmut Berger, američki glumac (* 1944.)
  • Boris Bućan, hrvatski likovni umjetnik i akademik (* 1947.)
• 19. svibnja
  • Dževad Karahasan, bosanskohercegovački književnik, dramatičar, esejist, romanopisac (* 1953.)
  • Andy Rourke, britanski glazbenik (* 1964.)
• 21. svibnja
  • Ray Stevenson, britanski glumac (* 1964.)^[42]
  • Lew Palter, američki glumac (* 1928.)
• 23. svibnja
  • Novak Kilibarda, crnogorski političar i književnik, povjesničar usmene književnosti i sveučilišni profesor (* 1934.)
  • Sanda Langerholz, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica (* 1932.)
• 24. svibnja – Tina Turner, američka rock pjevačica (* 1939.)

• 2. lipnja – Ivan Dvoržak, glazbeni urednik Hrvatskog radija (* 1973.)
• 3. lipnja – James Hines, američki atletičar (* 1946.)
• 8. lipnja – Mike Batayeh, američki glumac (* 1971.)
• 10. lipnja – Theodore Kaczynski, američki matematičar i terorist (* 1942.)
• 12. lipnja
  • Silvio Berlusconi, talijanski premijer (* 1936.)
  • Krunoslav Šarić, hrvatski glumac (* 1944.)
  • Treat Williams, američki glumac (* 1951.)
• 16. lipnja – Paxton Whitehead, britanski glumac, (* 1937.)
• 21. lipnja
  • Mijo Lončarić, hrvatski jezikoslovac (* 1941.)
  • Dragutin Feletar, hrvatski geograf, novinar, kulturni djelatnik i publicist (* 1941.)
• 25. lipnja
  • Koraljka Hrs, hrvatska glumica (* 1941.)
  • Igor Willheim, hrvatski glazbenik i pjevač (* 1965.)
• 26. lipnja
  • Frano Baras, hrvatski romanist, publicist i esejist (* 1931.)
  • Nicolas Coster, američki glumac (* 1933.)
• 29. lipnja
  • Inoslav Bešker, hrvatski novinar i sveučilišni profesor (* 1950.)
  • Alan Arkin, američki glumac (* 1934.)

• 1. srpnja – Marin Hraste, hrvatski znanstvenik, sveučilišni profesor i akademik (* 1938.)
• 2. srpnja – Milan Milutinović, srpski političar i predsjednik (* 1942.)
• 4. srpnja – Mirko Bačić, hrvatski pjevač (* 1938.)^[43]
• 6. srpnja
  • Elvira Voća, hrvatska pjevačica (* 1941.)
  • Berislav Dumenčić, hrvatski bubnjar u sastavu Termiti (* 1960.)
• 10. srpnja – Branko Blaće, hrvatski pjevač i glumac (* 1949.)
• 11. srpnja
  • Milan Kundera, češko-francuski književnik (* 1929.)
  • Mirsad Tuka, bosanskohercegovački glumac (* 1965.)
• 13. srpnja – Josephine Chaplin, američka glumica i kćer legende Charlieja Chaplina (* 1949.)
• 16. srpnja
  • Jane Birkin, engleska glumica (* 1946.)
  • Kevin Mitnick, američki stručnjak za računalnu sigurnost (* 1963.)
• 18. srpnja – Tea Korolija, hrvatska producentica (* 1975.)
• 20. srpnja – Mirko Novosel, hrvatski košarkaš i trener (* 1938.)
• 21. srpnja – Tony Bennett, američki pjevač (* 1926.)
• 22. srpnja – Vince Hill, britanski pjevač (* 1934.)
• 25. srpnja – Miroslav Lilić, hrvatski novinar (* 1944.)^[44]
• 26. srpnja
  • Sinéad O'Connor, irska pjevačica (* 1966.)
  • Randy Meisner, basist i osnivač sastava Eagles (* 1953.)
• 30. srpnja
  • Branimir Dopuđa, hrvatski novinar i urednik (* 1947.)
  • David Albahari, srpski književnik i prevoditelj (* 1948.)
• 31. srpnja
  • Ivica Pivac, hrvatski poduzetnik i predsjednik Grupe Pivac (* 1952.)
  • Angus Cloud, američki glumac (* 1998.)

• 1. kolovoza
  • Josip Krunić, hrvatski filmski pedagog (* 1945.)
  • Damir Vrhovnik, hrvatski političar i poduzetnik (* 1947.)
• 3. kolovoza
  • Nikola Tolja, hrvatski povjesničar (* 1938.)
  • Elvira Petrozzi, talijanska redovnica, osnivačica Cenacola (* 1937.)
• 5. kolovoza – Giuseppe Montanari, talijanski crtač stripova (* 1936.)
• 7. kolovoza – William Friedkin, američki filmski i televizijski redatelj, producent i scenarist (* 1935.)
• 8. kolovoza – Sanja Račić, hrvatska novinarka (* 1968.)
• 9. kolovoza
  • Robbie Robertson, američki glazbenik, i tekstopisac (* 1943.)
  • Robert Swan, američki glumac (* 1944.)
• 11. kolovoza – Goran Pelaić, hrvatski novinar (* 1947.)
• 12. kolovoza – Jozo Kapović, hrvatski novinar (* 1951.)
• 16. kolovoza
  • Beriz Belkić, bošnjački političar (* 1946.)
  • Miroslav Bošković, hrvatski nogometaš (* 1947.)
  • Đuro Perica, hrvatski političar (* 1941.)
• 17. kolovoza – Marko Vešović, crnogorski i bosanskohercegovački književnik (* 1945.)
• 19. kolovoza – Vitomir Belaj, hrvatski etnolog (* 1937.)
• 22. kolovoza – Toto Cutugno, talijanski pjevač (* 1943.)
• 24. kolovoza – Bray Wyatt, američki hrvač (* 1987.)
• 31. kolovoza – Miroslav Bertoša, hrvatski enciklopedist i povjesničar (* 1938.)^[45]

• 3. rujna – Mirella Toić, hrvatska operna pjevačica (* 1953.)
• 5. rujna – Ivan Šuker, hrvatski političar i bivši ministar financija i potpredsjednik Vlade (* 1957.)
• 13. rujna – Boris Kalin, hrvatski filozof (* 1930.)
• 16. rujna – Milo Hrnić, hrvatski pjevač (* 1950.)
• 25. rujna – David McCallum, škotski glumac (* 1933.)
• 27. rujna – Slobodan Štambuk, hvarski biskup (* 1941.)
• 28. rujna – Michael Gambon, irski glumac (* 1940.)

• 1. listopada – Asim Horozić, bosanskohercegovački skladatelj (* 1958.)
• 2. listopada
  • Smiljan Dragan Kožul, hrvatski katolički svećenik, franjevac, profesor, doktor crkvenih pravnih znanosti, crkveni sudac, karizmatik, egzorcist (* 1942.)
  • Mladen Šutej, hrvatski jedriličar (* 1945.)
• 4. listopada – Telesphore Placidus Toppo, indijski rimokatolički kardinal i nadbiskup Ranchija (* 1939.)
• 7. listopada – Marouf al-Bakhit, jordanski premijer (* 1947.)
• 8. listopada – Burt Young, američki glumac (* 1940.)
• 10. listopada – Nenad Cvetko, hrvatski glumac (* 1969.)
• 10. listopada – Vjeran Zuppa, hrvatski dramaturg i književnik (* 1940.)
• 14. listopada – Piper Laurie, američka glumica (* 1932.)
• 15. listopada – Suzanne Somers, američka glumica (* 1946.)
• 16. listopada – Martti Ahtisaari, finski predsjednik i nobelovac (* 1937.)
• 17. listopada – Josip Butković, hrvatski grafičar (* 1950.)
• 21. listopada – Bobby Charlton, engleski nogometaš i trener (* 1937.)
• 25. listopada – Nada Knežević, srbijanska pjevačica (* 1940.)
• 28. listopada – Matthew Langford Perry, američki glumac (* 1969.)
• 31. listopada – Tyler Christopher, američki glumac (* 1972.)

• 11. studenog – Pero Kvesić, hrvatski novinar, književnik i scenarist (* 1950.)
• 15. studenog – Žarko Laušević, crnogorski i srpski glumac (* 1960.)
• 15. studenog – Rosalynn Carter, prva dama SAD-a (* 1927.)
• 28. studenog – Josip Čorak, hrvatski hrvač (* 1943.)
• 29. studenog – Henry Kissinger, američki diplomat i političar (* 1923.)
• 30. studenog – Shane MacGowan, irsko-britanski glazbenik i tekstopisac (* 1957.)

• 4. prosinca – Hadžem Hajdarević, bosanskohercegovački književnik (* 1956.)
• 4. prosinca – Vlado Pravdić, bosanskohercegovački glazbenik (* 1949.)
• 5. prosinca
  • Norman Lear, američki scenarist i producent (*1922.)
  • Denny Laine, američki glazbenik (* 1944.)
• 8. prosinca – Ryan O'Neal, američki glumac (* 1941.)
• 13. prosinca – Miljenko Grgić, hrvatsko-američki vinar (* 1923.)
• 16. prosinca – Colin Burgess, prvi bubnjar AC/DC-ja (* 1946.)
• 19. prosinca – Boro Jovanović, hrvatski tenisač (* 1939.)
• 25. prosinca – Jura Gašparac, hrvatski kolekcionar i voditelj (* ^{[nedostaje izvor]})
• 27. prosinca
  • Lee Sun Gyun, južnokorejski glumac (* 1975.)
  • Gaston Glock, austrijski inženjer i biznismen, tvorac pištolja Glock 17 (* 1929.)
  • Jacques Delors, bivši predsjednik Europske komisije (* 1925.)
• 28. prosinca – Jurica Popović, hrvatski glazbenik (* 1958.)
• 30. prosinca
  • Stipe Ercegović, srpski filmski redatelj (* 1948.)
  • Obrad Kosovac, hrvatski televizijski novinar (* 1941.)
  • Tom Wilkinson, britanski filmski glumac (* 1948.)

• Osamstogodišnjica potvrde franjevačkoga reda^[46]
• Sedamstogodišnjica smrti Augustina Kažotića
• Šestogodišnjica rođenja Katarine Kosače^[47]
• Četiristogodišnjica rođenja Blaisea Pascala^[23]
• Dvjestogodišnjica rođenja Ante Starčevića
• 150. obljetnica rođenja Antuna Gustava Matoša, Male Terezije, Lajče Budanovića^[48] i Blagoje Berse
• Stogodišnjica rođenja Miljenka Grgića,^[49] Ive Robića i Majke Angelice^[50]
• Stogodišnjica smrti Vatroslava Jagića
• Stogodišnjica osnutka Hrvatskog orlovskog saveza^[51]
• Stogodišnjica picigina^[52]
• Pedesetogodišnjica smrti J. R. R. Tolkiena

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi 2023.