S. A. AjayiS. A. Ajayi // b OFR (2 lewru Duujal 1910 – 11 lewru Mbooy 1994) ko laamu Najeriya, baɗnooɗo darnde tiiɗnde e nder kaaldigal baɗngal jeytaare leydi Najeriya. Ko o ardiiɗo politik leydi Okun e nder diiwaan Kabba ɓooyɗo (e nder diiwaan Kogi hannde oo), gardinooɗo yimɓe Division Kabba e nder suudu Asaambele diiwaan Fuɗnaange. Chief Ajayi ina yiɗi jannginde yimɓe mum ko ɗum waɗi, O waɗii darnde mawnde e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Kabba, Division des collèges agricoles, Duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge worgo leydi Naajeeriya (hannde jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello), sosde tiiɗnaare duɗal jaaɓi haaɗtirde Kabba Teachers College hannde Federal Gomnati Girls College Kabba amma ngam darnde taariiha mawɗo Ajayi, laamu diiwal woylaare ɗon mari haaje Kabba Teachers College ngam umminki haa Kano, mawɗo Ajayi haɓi haa walaa ngam jogaago ngal citadel nder division Kabba. Sosde Division Ijumu ngam wonde gardiiɗo njuɓɓudi laamu (jooni, Ijumu, nokku laamu nokkuure, diiwaan Kogi). wonnoo ko yiɗde ɓuuɓnde wonande mawɗo Ajayi, ko ɗum huunde nde o fuɗɗii gila 1960, o waawaano heɓde ɗum nde o woni e laamu nguu sabu kuudetaa mo alaa ko nafi e hitaande 1966, mawɗo Ajayi jokki e ndee yiɗde e ɓiɓɓe Ijumu tedduɓe no feewi haa nde laamu nokku oo sosaa. [1][2][3] Nguurndam e jaŋde puɗɗagolAjayi jibinaa ko ñalnde 2 lewru Duujal hitaande 1910 to diiwaan Kabba, e nder diiwaan Najeriya to bannge worgo, hannde Ogidi, Ijumu, to diiwaan Kogi, to leydi Najeriya. E hitaande 1925, Ajayi winnditii e duɗal hakkundeewal Ovim, diiwaan Okigwe mo diiwaan Fuɗnaange ɓooyɗo, ngam jaŋde mum leslesre. Tuggi 1930 haa 1936, o janngi to duɗal Etinan,[4] to duɗal jaaɓi haaɗtirde Akwa Ibom e Ibadan, ngam jaŋde makko hakkundeere. Ndeen o yahi to duɗal jannginooɓe CMS, Coal Camp, Enugu ngam ɓeydaade heɓde ganndal e jaŋde e janngude ngam wonde jannginoowo. Caggal jaŋde makko, o ummii o fayi Enugu, o janngini to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ Church, to Enugu, caggal ɗuum to St. David's Kudeti, to duɗal jaaɓi haaɗtirde, to Ibadan, hade makko hootde galle makko e hitaande 1939 ngam naatde e departemaa golle laamu ngam wonde golloowo laamu. O fuɗɗii ko e Inspekteer laawol wonande P.W.D e nder laamu Kabba Native Authority, o ummii o wonti Inspekteer golle e hitaande 1953, caggal nde o artiraa caggal diiwaan makko. O woppi golle laamu e hitaande 1954.[1][5] Golle politikE hitaande 1954, Ajayi arti e diiwaan Kabba, o naati e fedde wiyeteende “Congrès du peuple du Nord”, ɗo o ummii caggal ɗuum o wonti cukko hooreejo lannda ka e nder diiwaan Kabba. E hitaande 1955, o suɓaama diisneteeɗo e nder njuɓɓudi laamu Kabba Native e hitaande caggal ɗuum, o dañii jooɗorde e nder suudu sarɗiiji to bannge worgo, o wonti tergal e diisnondiral diiwaan oo, o woni jaagorgal dowla to bannge geɗe ladde. O toɗɗaama jaagorɗo jaŋde e hitaande 1963, tawi Isa Kaita alaa, O toɗɗaama kadi jaagorgal geɗe laamu nokkuuji E nder wakkati nde o woni e suudu sarɗiiji to bannge worgo, o toɗɗaama koolaaɗo kuuɓal to gardiiɗo leydi Nijeer to bannge worgo, hono Ahmadu Bello gila 1957 haa 1960. O jeyaa ko e delegaasiyoŋ kaaldigal ngam jeytaare leydi Naajeeriya e nder batuuji Lancaster House to London, o ardii delegaasiyoŋ Naajeeriya worgo to Londres ngam kaaldigal e udditgol VC-10 Nigeria Airways. O woniino tergal e Mission Economique Nigeria to Almaañ Hirnaange, o woniino jaagorgal haa laamu maɓɓe fooli ɗum e kuudetaa militeer en ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966. E nder laamu Shehu Shagari, o toɗɗaama e nder fedde adannde e nder fedde toppitiinde ko fayti e assurance leydi Nigeria [6] [7] (NIKOON).[1][8][9][10][11] TeddungalE hitaande 1965, hooreejo leydi Nijeer, hono Nnamdi Azikiwe, rokki mo Ofisee Ordre de la République Fédérale, (OFR). O joɗɗinaama Oluwole leydi Ijumu, kañum e Balogun e Bajito Ogidi-Ijumu. O teddinaama e fedde ƴellitaare hooreejo leydi Ogidi, hooreejo fedde ƴellitaare Ijumu e cukko patron ngenndi, fedde janngooɓe Ijumu, teddungal wonande worɓe Ogidi-Ijumu jogiiɓe golle maantiniiɗe.[1][12] Nguurndam neɗɗoAjayi resi rewɓe heewɓe, jibini ɓiɓɓe heewɓe. O woniino Kerecee'en jibinaaɗo, o teddinaama e Baaba Egbe Akorin e Baaba Ijo e nder Egliis Angalteer St John Ogidi, Ijumu.[1][13] Maayde e ndonuO maayi ñalnde 11 lewru bowte hitaande 1994 to Kabba, e nder diiwaan Kogi, o wirnaa ko e nder Egliis Angalteer St John, Ogidi, Ijumu, e nder diiwaan Kogi, eklesiya mo o mahi.[1] Foundation S. A Ajayi sosaa ko e jokkude e lefol makko e miijo makko rokkude bursiiji almudɓe fotɓe. Gila 1970, o woni ko e rokkude almudɓe bursiiji, gila e duɗe leslese haa e duɗe jaaɓi haaɗtirde e teemedde almudɓe ndokkaama.[1] Tuugnorgal"Nguurndam AJAYI, Mr Samuwel Aliyu (OFR)". Fooyre Ɓamtaare e Wiɗtooji. Ƴeewtaa ko ñalnde 10 oktoobar 2019. Balogun, M. J. (2009). Laawol laamu nder Naajeeriya: Cuɓol kuugal cemmbiɗngal ngam ardiiɓe jooni e yiɗɓe. Palgraaf Makmilan Amerik. ISBN 9780230100848. Ƴeewtaa ko ñalnde 11 lewru Oktoobar 2019. "Nijeer: Duɗe jaaɓi-haaɗtirde kese - Senator ina ɗaɓɓa nokku ngam Kabba".Afrik fof.com. 28 Duujal 2010. Ƴeewtaa ko 11 Oktoobar 2019. "DUƊAL ETINAN, ETINAN". Duɗe Akwa Ibom. Keɓtinaama ñalnde 4 abriil 2022. "BAABAAJI SOSO NIGEER E GOLLAL NDIMAAGU" (PDF). Catal humpito e pinal leydi Najeriya. Ƴeewtaa ko ñalnde 11 oktoobar 2019. "Sariya ko laarani assurance lesdi Naajeeriya". www.koomɗe.org. Keɓtinaama ñalnde 4 abriil 2022. "Galle - Komiseer ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e asiraagal (NAICOM)". naikom.laamu.ng. Keɓtinaama ñalnde 4 abriil 2022. "Koɗki 1960: Hol ko woni Hol, Faandaare 1 – Feccere II" (PDF). Jeewte Sharia e nder Afrik. Ƴeewtaa ko ñalnde 11 oktoobar 2019. "HARE NGAM ƊEMNGAL E ƊEMNGAL E NDER NIJERIA KOLONIYAL CAKKOL – SUKAAƁE ELITEEJI ƊEMNGAL KABBA, 1946 -1966" (PDF). Duɗal jaaɓi-haaɗtirde New Hampshire – Lowre laawɗunde. Ƴeewtaa ko ñalnde 11 oktoobar 2019. Sklar, Robeer (2005). Lanndaaji siyaasaaji leydi Najeriya: Doole e nder ngenndi Afrik ummiindi. Jaaynde jaaɓi-haaɗtirde Princeton. ISBN 9781400878239. Ƴeewtaa ko ñalnde 11 lewru Oktoobar 2019. "Winndannde Nigeriaworld - Ko waɗi hooreejo leydi Jonathan waasde woote hooreleydaagu 2015". Duniyaaru Naajeeriya. 30 mee 2015. Ƴeewtaa ko 11 oktoobar 2019. "TEDDUNGAL E NDEEJI NISEER NGAL NYALNDE NGENNDI" (PDF). Jaaynde laamu lesdi Naajeeriya. 52. Jaagorgal ko feewti e humpitooji, leydi Najeriya. 1 oktoobar 1965. "Niiseer: Sardauna ina woya so ina wuuri - seneraal Adeyemi". Afrik fof.com. 9 feebariyee 2009. Ƴeewtaa ko 11 oktoobar 2019. Information related to S. A. Ajayi |
Portal di Ensiklopedia Dunia