Hepatitis A
Hepatitis A (ranije poznat kao infektivni hepatitis) je akutno zarazno oboljenje jetre uzrokovano virusom hepatitisa A (HAV).[1] U mnogim slučajevima javlja se veoma malo simptoma ili ih uopće nema, posebno kod mlađih osoba.[2] Vrijeme koje protekne između infekcije i pojave simptoma, kod onih kod kojih se razviju, je između dvije i šest sedmica.[3] Kada simptomi postoje, oni obično traju osam sedmica i mogu da budu u vidu: mučnine, povraćanja, proliva, žutila kože, groznice i abdominalnog bola.[2] Oko 10–15% ljudi doživi ponovno vraćanje simptoma tokom šest mjeseci nakon prvobitne infekcije.[2] Akutno zatajenje jetre rijetko može da se desi, s tim da je uobičajenije kod starijih osoba.[2] UzrociObično se prenosi putem hrane i pića, ili vode, koji su kontaminirani zaraženim fekalijama.[2] Školjke koji nisu dovoljno skuhane su relativno čest izvor infekcije.[4] Bolest se također može raširiti bliskim kontaktom sa zaraženom osobom.[2] Iako djeca često nemaju simptome kada su zaražena, još uvijek mogu da zaraze odrasle.[2] Nakon jedne infekcije osoba je imuna do kraja života.[5] Za dijagnozu je potreban test krvi jer su simptomi slični onima koji se javljaju kod mnogih drugih bolesti.[2] To je jedan od ukupno pet poznatih virusa hepatitisa: A, B, C, D, i E. Prevencija i liječenjeVakcina hepatitisa A je efikasna za prevenciju.[2][6] Neke zemlje je rutinski preporučuju za djecu i osobe izložene većem riziku koje nisu ranije vakcinisane.[2][7] Izgleda da je efikasna doživotno.[2] Ostale preventivne mjere obuhvataju pranje ruka i pravilno skuhanu hranu.[2] Ne postoji poseban tretman, treba se odmarati i uzimati lijekove za mučninu ili proliv koji se preporučuju zavisno od potrebe.[2] Infekcija obično nestane potpuno i bez tekuće bolesti jetre.[2] Liječenje akutnog zatajenja jetre, ako dođe do njega, moguće je putem transplantacije jetre.[2] EpidemiologijaGlobalno, oko 1,5 milion simptomatskih slučajeva se pojavi svake godine[2] od vjerovatnih desetina miliona infekcija ukupno.[8] Češće se javlja u regionima koji imaju loše higijenske uslove i nedostatak vode za piće.[7] U zemljama u razvoju, oko 90% djece se zarazi do uzrasta od 10 godina, tako da su imuni do odraslog doba.[7] Bolest se često javlja u vidu epidemija u umjereno razvijenim zemljama, gdje djeca nisu izložena u mlađem uzrastu i gdje nema masovne vakcinacije.[7] U 2010. godini, akutni hepatitis A je doveo do 102.000 smrtnih ishoda.[9] Svjetski dan hepatitisa se obilježava svake godine, 8. jula, kako bi se podigla svijest o virusnom hepatitisu.[7] Reference
|
Portal di Ensiklopedia Dunia