Hemoglobin AHemoglobin A (HbA), znan i kao hemoglobin odraskih, hemoglobin A1 ili α2β2, je najčešći ljudski hemoglobinski tetramer, čineći preko 97% ukupnog hemoglobina crvenih krvnih zrnaca.[1] Hemoglobin je protein koji veže kisik i nalazi se u eritrocitima, koji transportuju kiseik iz pluća u tkiva.[2] Hemoglobin A je najčešći oblik hemoglobina kod odraslih i postoji kao tetramer koji sadrži po dvije alfa i beta podjedinice (α2β2).[3] Hemoglobin A2 (HbA2) je rjeđi oblik hemoglobina odraslih i sastoji se od po dvije alfa i delta-globinske podjedinice. Ovaj hemoglobin čini 1-3% hemoglobina kod odraslih.[4] Struktura i funkcijaHemoglobin A (HbA) najčešći je oblik hemoglobina odraslih i postoji kao tetramer koji sadrži po dvije alfa i beta podjedinice (α2β2).[3] Svaka podjedinica sadrži grupu hema na koju se mogu vezati dvoatomske molekule kisika (O2).[5] Osim kisika, poznato je da sklop podjedinice i kvaternarna struktura imaju važnu ulogu u afinitetu Hb. Kada se hemoglobin veže za O2 (oksihemoglobin), vezat će se za gvožđe II (Fe2+) hema i upravo taj ion može vezati i osloboditi kisik za transport kroz tijelo. Da bi hemoglobin u normalnim uvjetima mogao pokupiti i osloboditi kisik, moraju biti prisutne sve podjedinice.[6] SintezaSinteza hemaSinteza hema uključuje niz enzimskih koraka koji se odvijaju u mitohondrijama i citosolu ćelije. Prvo, u mitohondrijama, dolazi do kondenzacije sukcinil CoA i glicina, pomoću ALA sintaza, da bi se proizvela 5-aminolevulinska kiselina (ALA). ALA se zatim prebacuje u citosol i, nakon niza reakcija, stvara koproporfirinogen III. Ova molekula vraća se u mitohondriju, gde reaguje sa protoporfirin-III oksidazama dajući protoporfirin IX. Zatim se gvožđe enzimski ubacuje u protoporfirin putem, ferohaletaze, da bi se dobio hem.[7] Sinteza globinaSinteza globina odvija se u ribosomima, koji se nalaze unutar citosola. Dva lanca globina koji imaju hen-grupe kombiniraju se u hemoglobin. Jedan od lanaca je alfa, a drugi nealfa lanac. Priroda ne-alfa lanca u molekulama hemoglobina varira zbog različitih varijabli. Fetusi imaju ne-alfa lanac koji se naziva gama, a nakon rođenja tada se naziva beta. Beta-lanac će se upariti s alfa lancem. Kombinacija dva alfa i nealfa lanca stvara molekulu hemoglobina. Dva alfa i dva gama lanca formiraju fetusni hemoglobin ili hemoglobin F (HbF). Nakon prvih pet do šest mjeseci nakon rođenja, kombinacija po dva alfa i beta lanca formira hemoglobin odraslih (HbA). Geni koji kodiraju alfa lance nalaze se na hromosomu 16, dok se geni koji kodiraju alfa lance nalaze na hromosomu 11.[7] Također pogledajteReference
Vanjski linkovi
|
Portal di Ensiklopedia Dunia